Nematerijalno kulturno dobro

Rješenje o utvrđivanju Legende o postanku Kotora za status nematerijalnog kulturnog dobra od lokalnog značaja

Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na osnovu člana 18., člana 25. i člana 26. Zakona o zaštiti kulturnih dobara ("Sl. list CG", br. 49/10), te članova 196. i čl. 200. Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. list RCG", broj 60/03 i "Sl. list CG", broj 32/11), u postupku valorizacije kulturnih dobara, po službenoj dužnosti, donosi

I
Utvrđuje se dobru Legende o postanku Kotora status nematerijalnog kulturnog dobra od lokalnog značaja.
II
Vrsta kulturnog dobra: Nematerijalno kulturno dobro - Usmeno predanje.
III
Nosioci-čuvari kulturnih vrijednosti kulturnog dobra: Prof. dr Milenko Pasinović iz Kotora, ponosilac Inicijativa za uspostavljanje zaštite dobra Legenda o vili Alkimi i postanku Kotora.
Legende o postanku Kotora prisutne su u svakodnevnom životu cjelokupne zajednice Kotora. Značaj predmetnih legendi prepoznat je i u obrazovnim ustanovama, pa su predmetne legende obuhvaćene školskim programom rada.
IV
Opis kulturnog dobra:
Po lokalnim legendama na obroncima Lovćena, u liticama Pestingrada, posebno u pećini Vilinici, živi vila Alkima, jedna od brojnih vila koje nastanjuje vrhove iznad Boke. Najpoznatija među kotorskim legendama i vilama je legenda o vili Alkimi koja je živjela u pećini Vilinici, u Pestingradu nad morskom obalom. Jednom davno, kada u Boku dođoše nepoznati pomorci i odlučiše da tu sebi grade grad, visoki Pestingrad činio im se kao najbolje mjesto. No, vila Alkima, savjetova pomorce da ne dižu grad na planini, đe nema konju poigrišta ni brodu privezišta, đe nema ni vode ni soli, već da ga sagrade uz more, jer bez mora, njima nema života. Pomorci poslušaše Alkinu i napraviše grad dolje na obali, na mjestu današnjeg Kotora. U blizini pećine Vilinice, sačuvan je prirodni lučni prolaz, nalik vratima, koja narod Kotora i sada zove Vilina vrata. Legenda veli da se i sada može viđet vila, kako i noćima obasjanim mjesecom, sjedi u svojim vratima i čeka lađu kojom će ploviti.
Ostale Legende o postanku Kotora odnose se na legende o Kolhiđanima - Feničanima koji su u potrazi za Argonautima i svojim zlatnim runom, osnovali grad Akrivium - Kotor, potom legende o askejskim ratnicima, legenda o vili i caru, legenda o obnovi Kotora, druge legende o postanku mjesta u zalivu, djelova grada i njegovog najbližeg okruženja i, naravno, brojne verzije navedenih legendi. Legende su u narodnom duhu zastupljene u manjoj ili većoj mjeri u usmenom prenošenju, prepričavaju se sa manje ili više detalja ali je suština svake verzije legende o postanku Kotora ista - nalaženje najboljeg mjesta za nastanak grada.
V
Stanje kulturnog dobra:
Legende o postanku Kotora nalazimo u pisanim izvorima u više varijanti. One u manjoj ili većoj mjeri žive u narodnom duhu s toga ni u jednom smislu nije ugrožen njegov opstanak i mogućnost prenošenja na nove generacije. Dobro je više puta publikovano (kako kroz literaturu tako i u turističkim vodičima) pa je poznato široj zajednici. Prenosi se i usmenim putem.
VI
U cilju unapređenja stanja ovog kulturnog dobra, utvrđuju se sljedeće mjere zaštite: istraživanje, dokumentovanje, održavanje, edukacija, prezentacija i popularizacija kulturnih dobara i saradnja sa nosiocima tradicije, nevladinim organizacijama i drugim subjektima kojima je cilj neka od naprijed preporučenih mjera.
VII
Kriterijumi na osnovu kojih su utvrđene kulturne vrijednosti navedenog kulturnog dobra su: autentičnost i integritet, jedinstvenost i rijetkost, kao i stepen očuvanosti, kulturno dobro posjeduje istorijski, naučni, ambijentalni, socijalno ekonomski, vaspitno obrazovni, umjetnički značaj, kao i značaj starosti i porijeklo dobra.
VIII
Izvod iz ovog rješenja objaviće se u "Službenom listu Crne Gore".
Broj: UP/I-02-3/2013-4/2
Cetinje, 25.01.2016. godine
Direktorica,
mr Anastazija Miranović, s.r.